Mandragola

Rate this item
(2 votes)

Komedija Mandragola može se uzeti kao možda najbolji primer renesansne komedije: brzi prelazi kratkih scena, slojevit jezik, oštro ocrtani karakteri, komika izraza i situacije, erotski sadržaj, oštroumnost zapleta, koja već u naslovu upućuje na dvosmislenost, koja upravo zbog toga za mnoge interpretatore Makijavelijevog dela jeste izvorište i ishodište „makijavelizma“ i „antimakijavelizma“.

Mandragola (ili, ponekad kod nas, mandragora) jeste biljka koja svojim izgledom podseća na ljudsko telo, pa se za nju verovalo da ima svojstva afrodizijaka, da leči impotenciju i, naročito, da omogućuje začeće. Istovremeno, taj isti lek koji daje snagu, tu snagu može i oduzeti, kao kakav otrov – tako da bi Kalimako, mladi plemić koji želi da osvoju Lukreciju, suprugu gospara Niče, uz pomoć spletki fra Timotea, Lukrecijinog ispovednika, i koji treba da učini uslugu gosparu Niči i da mu omogući da Lukrecija začne potomstvo, zapravo treba da strada od mandragole. Komedija tematizuje, propituje, kritikuje, izvrće ruglu i podsmehu upravo sve one teme oko kojih se sučeljavaju interpretacije o Makijavelijevom delu evo već skoro 600 godina: osvajanje, pitanje veštine osvajanja, i pitanje sredstava – leka/otrova – koje je uvek ambivalentno, koje donosi uspeh,ali može dovesti i do poraza. To je i pitanje odnosa snage – premoći ili nemoći, tj. kvalitet relacije kvantiteta, odnos u nekom dinamičkom polju potencija – koje treba oštroumno koristiti. Makijaveli na svoj način razvija, u ovoj komediji, ali i u drugim delima, temu fortune (sreće, sudbine, sticaja okolnosti) i onoga što je bila virtu (sposobnost pojedinca, njegova oštroumnost, „vrlina” pre svega u intelektualnom značenju). Baš kao u Vladaocu: „Tu se sad postavlja pitanje: da li je bolje da te ljudi ljube ili da te se boje. Odgovor je da bi najbolje bilo i jedno i drugo; no kako je to dvoje teško sastaviti, mnogo je sigurnije, da te se ljudi boje, negoli da te ljube, ako već oboje ne možeš postići. Jer o ljudima se uopšteno može kazati: nezahvalni su, nepouzdani, pritvorni, izbegavaju opasnosti i pohlepni su za dobitkom; dok im dobro činiš, tvoji su, nude ti svoju krv, imetak, žene i decu, kako sam vam već kazao, kad je potreba daleko; no kad se nevolja primakne, okreću se. Propada vladar, koji se posve oslonio na njihove reči, pa se nije ni na šta pripremio; jer prijateljstva, koje se dobijaju za platu, a ne veličinom i plemenitošću duha, kupuju se, a ne poseduju, pa se u pravo vreme ne mogu upotrebiti. Osim toga, ljudi se manje ustručavaju da uvrede nekoga, koji želi da ga ljube, nego li nekoga, koji im uliva strah; jer ljubav se podržava vezom zahvalnosti, samo što ljudi, budući da su opaki, tu vezu raskidaju, kad god im je to od koristi; strah se pak podržava neprestanom pretnjom kazne...

Spasoje Ž. Milovanović

Additional Info

  • Premijera broj: 538
  • Naslov: Mandragola
  • Autor: Nikolo Makijaveli
  • Režija: Marko Torlaković
  • Adaptacija: Marko Torlaković
  • Scenografija: Marijana Zorzić Petrović
  • Kostimografija: Snežana Kovačević
  • Scenski pokret: Ivica Klemenc
  • Uloge:

     

    • Kalimako - Vahidin Prelić
    • Siro (njegov sluga) - Dušan Radojičić
    • Meser Niča - Slobodan Ljubičić
    • Ligurio - Aleksandar Vučković
    • Sostrata - Tanja Jovanović
    • Fra Timoteo - Nikola Penezić
    • Lukrecija - Danica Ljubičić
  • Inscipijent: Milena Radomirović
  • Sufler: Mileta Petrović
  • Ostali:

     

    • Saradnik za tehniku glasa: Aleksandra Durković
    • Tehnička realizacija: Marijana Zorzić Petrović
    • Majstor scene: Slavoljub Vasić
    • Slikar izvođač: Radojko Veselinović
    • Ton majstor: Nikola Pejović
    • Majstor svetla: Aleksandar Rosić
    • Izrada kostima: Gordana Majdov Marković, Ostoja Milošević, Gordana Skakavac
    • Šminka i vlasuljarski radovi: Mirjana Ilić
    • Rekvizita: Milan Mijailović
    • Stolarski radovi: Tomislav Janković
    • Scenska tehnika: Milomir Bogdanović, Mlađen Ćitić, Duško Janković
  • Organizacija:

     

    • Organizator: Ljiljana Matić
    • Umetnički direktor: mr Nemanja Ranković
    • Direktor: Zoran Stamatović
  • Sezona: 2016/17
  • Datum premijere: 9.6.2017.
More in this category: « Kralj Lir Treznilište »

logo pozorista 250

Trg partizana 12 - 31000 Užice, Srbija

centrala (031) 522-097, 519-966

 

XXVII JUGOSLOVENSKI POZORIŠNI FESTIVAL UŽICE 

od 1-7. novembra 2022.

Sve o njemu i prethodnim festivalima pogledajte na:

www.JPF.uzickopozoriste.rs

Pozorište na socijalnim mrežama

Ovog meseca na programu

Četvrtak 5.oktobar u 20:00 č
PREMIJERA
VALPURGIJSKA NOĆ
Velimir Lukić Snežana Trišić
Velika scena
UŽICE

Utorak 10.oktobar u 20:00 č
Prva repriza
VALPURGIJSKA NOĆ
Velimir Lukić Snežana Trišić Velika scena
UŽICE 

Četvrtak 12.oktobar u 20:00 č
R.U.R.
ROSUMOVI UNIVERZALNI ROBOTI
Karel Čapek
Dragana Varagić
Velika scena
UŽICE

Nedelja 15.oktobar u 19:00 č
MUZIČKI FESTIVAL ZA DECU
LIRA
Velika scena
UŽICE

Ponedeljak 16.oktobar u 10:00 č i 12:00 č
7.Revija za decu
Oktobarske čarolije
VASILISA PREKRASNA
NP Užice Miodrag Miša Stanisavljević
Vahidin Prelić
Velika scena
UŽICE

 
Utorak 17.oktobar u 14:00 č i 16:00 č
7.Revija za decu
Oktobarske čarolije
IVICA I MARICA
Akademija 28 Beograd
Po motivima bajke
Velika scena
UŽICE


Sreda 18.oktobar u 10:00 č i 12:00 č
7.Revija za decu
Oktobarske čarolije
PETAR PAN
Pro-art Beograd
Po motivima crtanog filma
Velika scena
UŽICE


Četvrtak 19.oktobar u 16:00 č i 19:00 č
7.Revija za decu
Oktobarske čarolije
HRABRA KROJAČICA
Kruševačko pozorište
Jelena Paligorić Sinkević
Marko Torlaković
Velika scena
UŽICE

Petak 20.oktobar u 16:00 č i 18:00 č
7.Revija za decu
Oktobarske čarolije
JEŽIĆ ŽOŽO
Pozorište za decu i mlade Kragujevac
Kuzman Krstev
Emilija Mrdaković
Velika scena
UŽICE


Utorak 24.oktobar u 20:00 č
Druga repriza
VALPURGIJSKA NOĆ
Velimir Lukić
Snežana Trišić
Velika scena
UŽICE


Četvrtak 26.oktobar u 20:00 č
SVINJSKI OTAC
A.Popović
Hadži Nemanja Jovanović
Velika scena
UŽICE