Predstava TREZNILIŠTE nastala je po dramama "Bajka o mrvtoj carevoj kćeri", "Praćka" i "Murlin Murlo" Nikolaja Koljade. Ova predstava je koprodukcija UK „Vuk Stefanović Karadžić“, Narodnog pozorišta iz Kikinde i Užica, Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca, Puls teatra iz Lazarevca i Sportsko-kulturnog centra Obrenovac.

Komedija Mandragola može se uzeti kao možda najbolji primer renesansne komedije: brzi prelazi kratkih scena, slojevit jezik, oštro ocrtani karakteri, komika izraza i situacije, erotski sadržaj, oštroumnost zapleta, koja već u naslovu upućuje na dvosmislenost, koja upravo zbog toga za mnoge interpretatore Makijavelijevog dela jeste izvorište i ishodište „makijavelizma“ i „antimakijavelizma“.

Pozorište je drevno, moćno i večno. Pozorište prati čoveka od trenutka kad je rečima i pokretima mogao oblikovati svoje misli, želje, smehove, strahove i nadanja, pa sve do najrazvijenijeg momenta kad na osnovu otkrića razvija u mašti još nedostignute mogućnosti. Pozorište je beg od skučenosti, zagledavanje iza dostupnog sveta, projektovanje vlastitih zelja i domišljanja u postojeći svet, pozorište je dete sna koji se zasniva na postojećoj stvarnosti.

Vreme, „veliki proždrljivac“, neumoljivo mrvi sve što zatekne ispred sebe i njegovi su preobražaji uvek fokusirani na odnos snaga između sile i slabosti. Posmatrano iz te perspektive, „Kralj Lir“ jeste tragedija o prolaznosti, ne samo jednog čoveka već čitavog jednog sveta. Lir je, bar onako kako ga je Šekspir napisao, čovek koji se u svojim poznim godinama suočava sa ponorom.

DRAMATURŠKA EKSPLIKACIJA

Komad “Nevidljivi ljudi” bavi se različitim oblicima eskapizma. Kod Oskara to je beg od realnosti braka koji se urušio i ljubavi koja je izneverila očekivanja, kod Relje, koji se u poslu lekara stalno suočava sa smrću i patnjom, to je beg u alkoholizam, kod Darka beg iz zemlje u emigraciju... Kod Anite, beg od same sebe i sveta koji je okružuje.

Drama "Nečiste sile" bavi se poslednjim periodom života i stvaralašta Mihaila Afanasjeviča Bulgakova i njegovim sukoboma sa vladajućim strukturama. Koristeći se tačnim istoriskim činjenicama, na sceni ćemo imati priliku da zavirimo u život pisca, okolnosti u kojima je stvarao, kao i da budemo svedoci prepreka, koje su ga skupo koštale. Na sceni će se Bulgakov ovoga puta pojaviti, kao istoriska ličnost, koja predstavlja simbol borbe za slobodu mišljenja, a samim tim će postati tragični junak i dramski lik, jer kada se ukrste umetnikov osećaj istine i politički ciljevi vlasti neizostavno nastaje polje sukoba.

Zašto danas čitati Milutina Uskokovića i postavljati ga na scenu NP u Užicu?

Ako je to samo zato što je rođen u Užicu 1884. godine i tu završio osnovnu školu i nižu gimnaziju, onda u njegovom delu ne vidimo ništa više od obične bigrafske činjenice i površno shvaćene zavičajnosti. U tom slučaju dovoljna je bista koju niko ne primećuje i sokače u kome je tabla na mestu nekadašnje kuće Uskokovića nevidljiva medju izvodima rashladnih uređaja. To je mera našeg odnosa prema zavičajnom piscu.

Iako je komad lokalizovan on nije lokan. Tekst koji nosi suptilne reference i banalne, skoro vulgarne parole, isprepletan je sa scenama nasilja kao nečim najprirodnijim, čak ritualnim. Postoji pozorišna izreka, koja je skoro žanrovsko pravilo, da se komedije završavaju svadbom a da tragedije tako počinju. I ovde se treba poigrati sa tim kvazi hepi endom koji odbija da bude razrešenje.

Branko Ćopić je jedan od pisaca koji su obeležili brojna detinjstva naših ljudi, čovek čije likove i knjige volimo, i voleli smo, celog života. Od Nikoletine Bursaća do Bašte sljezove boje, Ćopić nas je pratio tokom odrastanja, i kasnije. Dosta toga je i dramatizovano, za pozorište i za film. Ali manje je poznato da je Ćopić pisao i drame, u kojima nailazimo na sve ono što postoji u njegovim knjigama i po čemu ga pamtimo. Jedna od tih drama je i ova koju smo sada postavili u Užičkom pozorištu - Odumiranje međeda.

logo pozorista 250

Trg partizana 12 - 31000 Užice, Srbija

centrala (031) 522-097, 519-966
biletarnica (031) 522-102

 

XXX JUGOSLOVENSKI POZORIŠNI FESTIVAL UŽICE 

od 17-22. novembra 2025.

Sve o njemu i prethodnim festivalima pogledajte na:

www.JPF.uzickopozoriste.rs

Pozorište na socijalnim mrežama

Ovog meseca na programu

Sreda 4. novembar u 10.00 časova
Dugonja, Trbonja i Vidonja
Pisac: Spasoje Ž.Milovanović
Reditelj: Nemanja Ranković
Velika scena

Petak 6. novembar u 20.00 časova
Berači
Pisac: Dušan Radojičić
Reditelj: Dušan Radojičić
Mala scena

Subota 7. novembar u 19.00 časova
23.Međunarodni muzički dečiji festival
LJubav naša je planeta
Velika scena

Ponedeljak 9. novembar u 20.00 časova
PREMIJERA
Širom zatvorenih vrata
Autorski projekat
Reditelj: Nemanja Ranković

Četvrtak 12. novembar u 18.00 časova Hodl de Bodl
Pisac: A.A. Grejdanus
Rediteljka: Branislava Stefanović
Velika scena

Ponedeljak 16. novembar u 18.00 časova
Hodl de Bodl
Pisac: A.A. Grejdanus
Rediteljka: Branislava Stefanović
Mala scena

Utorak 17. novembar u 20.00 časova
Prva repriza
Širom zatvorenih vrata
Autorski projekat
Reditelj: Nemanja Ranković
Mala scena

Sreda 18. novembar u 20.00 časova
Gostujuća predstava
Žene u crvenom
Igraju: Olga Odanović, Dubravka Mijatović, Anastasija Mandić, Sena Đorović
Pisac: Davor Špišić
Rediteljka: Bojana Lazić
Velika scena

Ponedeljak 23.novembar u 20.00 časova
Valpurgijska noć
Pisac: Velimir Lukić
Rediteljka: Snežana Trišić
Velika scena

Sreda 25.novembar u 20.00 časova
Gostovanje
Valpurgijska noć
Pisac: Velimir Lukić
Rediteljka: Snežana Trišić
Bijelo Polje

Održavanje 31. Jugoslovenskog pozorišnog festivala odlaže se za proleće 2027. godine.

Radno vreme biletarnice od 08.00 do 20.00 časova (radnim danima)